Niveliri
Mjerni instrumenti koji se koriste za mjerenje visinskih razlika kod geodetskih i građevinskih radova zovu se niveliri. Korisni su građevinarima, geodetima, inženjerima i svim ostalima kojima je cilj dobiti visinske karakteristike terena. Postupak određivanja i mjerenja visinskih razlika zove se niveliranje, a metoda se naziva nivelman. Obavezan dodatak niveliru su nivelmanska letva i stativ na koji se postavlja nivelir. Podatak o visini terena upotpunjuje plan ili kartu. Niveliri se koriste za određivanje nagiba, padova, za iskolčenje građevina u vertikalnom smislu itd. Postoje različiti niveliri čija cijena može varirati, ali u čemu je razlika?
Vrste nivelira
Postoji nekoliko različitih vrsta nivelira, kao što su i njihove namjene različite. Najosnovniji i najjednostavniji su automatski optički niveliri, a osim njih postoje i digitalni niveliri, laserski rotacijski i cijevni laserski niveliri. Optički kao najosnovniji se koriste uglavnom na gradilištima za određivanje visinskih razlika. U današnje vrijeme, ponuda i namjena nivelira je znatno proširena. Digitalni niveliri su vrlo slični običnim optičkim nivelirima, uz glavnu razliku što sa njima nije potrebno više gledati kroz nivelir i očitavati letvu, već nivelir pritiskom gumba automatski očitava letvu i udaljenost prema njoj. Na taj način je rad sa nivelirom značajno olakšan i eliminirana je mogućnost pogrešnog očitanja letve. Za digitalne nivelire se ne koriste letve sa uobičajenim oznakama, već kodirane letve za automatsko očitavanje. Sa stražnje strane takve letve najčešće se nalazi milimetarska podjela. Zadnja vrsta nivelira su laserski niveliri koji se dijele na rotacijske lasere koji se koriste za određivanje visinskih razlika i iskolčenje visina, cijevne lasere koji služe za postavljanje niza cijevi pod definiranim nagibom i linijske lasere koji služe za manje precizne radove, najčešće u zatvorenim prostorima.
Laserski niveliri
Laserski niveliri u sebi sadrže elektronički kompenzator i automatsku libelu, što znači da se postavljaju otprilike horizontalno na stativ te se nakon uključivanja sami dovode u horizontalan položaj. Laserski niveliri se koriste za brza i precizna mjerenja pomoću kojih se određuju visine, nagibi i vertikale. Laserski niveliri imaju najširi rang aplikacija i otporniji su na različite vremenske uvjete. Kod laserskih nivelira razlikujemo rotacijske, cijevne i linijske nivelire. Rotacijski laseri se koriste za iste poslove kao i optički niveliri, uz razliku što nema potrebe za gledanjem kroz instrument (viziranjem). Detektor se postavlja na letvu i signalizira (zvučno i vizualno) kada se nalazi na visini zrake lasera. Zahvaljujući detektoru, moguće je postići domet veći od 300 m. Osim toga se mogu koristiti i na gradilištima, za izravnavanje podova, određivanja nagiba, postavljanje stropova te postavljanje namještaja u prostorijama. Rotacijski se niveliri postavljaju na stative, a cijevni na ili u cijevi. Linijski laserski niveliri koriste se za jednostavnije poslove koji zahtjevaju nižu točnost, poput građevinskih završnih i renovacijskih radova. Laserski niveliri imaju znatno višu točnost, jednostavniji su i brži za korištenje od ostalih nivelira, imaju veći doseg mjerenja te manju vjerojatnost pogrešaka. Automatski se niveliri postavljaju u horizontalan i vertikalan položaj pomoću automatske libele.
Jedan primjer laserskog rotacijskog nivelira je Topcon RL-SV2S. Namijenjen je za poslove postavljanja vertikalnosti, horizontalnog projektiranja, kontrole nagiba u jednom ili dva smjera te je vrlo jednostavan za korištenje. Njegov doseg je 800 m (u promjeru), baterija mu traje 120 sati, radi na daljinsko upravljanje, razine zaštite IP66, a točnost mu je 0.5 mm na 10 m.
Primjer cijevnog laserskog nivelira je Topcon TP-L5. Radi se o vrlo naprednom laseru za uspostavljanje pravaca. Idealan je za postavljanje cijevi u pravac i pod definiranim nagibom. U sebi sadrži SmartLineÒ sustav za automatsko uspostavljanje pravaca.
Sastav nivelira i funkcija
Osnovna podjela je na gornji i donji dio nivelira. Gornji dio nivelira okreće se oko vertikalne osovine, a glavni dio gornjeg dijela je durbin ili dalekozor unutar kojeg je smješten kompenzator. Niveliri s kompenzatorima omogućuju automatsko horizontiranje geodetske vizurne linije u radnom području kompenzatora. Kompenzator je optičko-mehanički sklop koji unutar područja rada automatski kompenzira utjecaj nagiba vertikalne osi na položaj vizurne osi te je dovodi horizontalno u prostoru. On radi na principu fizikalnog njihala – smješten je unutar kućišta dalekozora, između objektiva i nitnog križa. Donji dio nivelira sastoji se od podnožne ploče s tri podnožna vijka koji služe za horizontiranje instrumenta. Na donjem dijelu nalazi se centralni vijak pomoću kojeg se nivelir pričvršćuje na stativ. Sastavni dio nivelira također je kružna libela. Kružna ili dozna libela se primjenjuje za grubo postavljanje instrumenta u vodoravan položaj. Korištenjem nivelira se može dogoditi da libela više ne pokazuje točno horizontalan položaj. Najbolji način za provjeriti pokazuje li libela točno je da se nivelir pomoću podnožnih vijaka postavi tako da je mjehur kružne libele u centru. Nakon toga se nivelir okrene u suprotnu stranu (za 180°) i ukoliko mjehur libele više nije u centru, libela ne pokazuje ispravno, te ju je potrebno servisirati (rektificirati/umjeriti). Ako to primjetite kod vašeg nivelira, kontaktirajte nas kako bi se dogovorili za servis i umjeravanje Vašeg instrumenta na broj telefona 040 363 299 ili na mail adresu info@geocentar.com.
Postupci rada i korištenje optičkih nivelira
Metoda određivanja visinskih razlika horizontalnom vizurom naziva se nivelman, a postupak niveliranje. Osnova za određivanje visinske razlike jesu određene visine točaka na terenu, tj. vertikalne udaljenosti terenskih točaka od neke početne unaprijed zadane plohe. Početna točka od koje se uzimaju vertikalne udaljenosti naziva se reper ili kota. Visina tog repera može biti određena kao nadmorska visina odnosno visinska razlika od srednje razine plohe mora do te točke, ili kao relativna visina kote na lokalnom gradilištu.
Postupak rada
Osnovni postupak je vrlo jednostavan. Nivelir se postavlja u približno sredinu između dvije točke, tj. dvije letve, tako da je udaljenost između svake letve i nivelira približno jednaka. Pri tome treba voditi računa o tome da je nivelir postavljen horizontalno. Na svakoj letvi očitava se vrijednost koju pokazuje srednja nit nitnog križa za mjerenje visinske razlike. Očitana vrijednost na letvi između dvije točke se potom oduzme kako bi se dobila visinska razlika. Ukoliko za jednu od te točke znamo visinu, visinu druge točke ćemo jednostavno izračunati dodavanjem (oduzimanjem) visinske razlike od apsolutne visine. Ukoliko se želi izmjeriti udaljenost od nivelira do letve, letva se očitava na položaju gornje i na položaju donje niti, te se oduzimanjem te dvije vrijednosti i množenjem sa 100 dobiva udaljenost.
Primjer očitanja za visinsku razliku sa slike je:
- Srednja nit: 1.422 m.
Očitanje za mjerenje udaljenosti:
- Gornja nit: 1.500 m
- Donje nit: 1.344 m.
Oduzimanjem te dvije vrijednosti dobiva se:
1.500 m – 1.344 m = 0.156
0.156 x 100 = 15.6 m.
Na taj način smo izmjerili da je udaljenost od nivelira do letve 15.6 metara.
Uslijed korištenja ili oštećenja prilikom pada nivelira, može se dogoditi da dođe do pomaka u samom mehanizmu nivelira, te da kod očitanja letve nitni križ ne pokazuje dobro. U tom slučaju postoji pogreška kod niveliranja. Ta pogreška može iznositi od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara, ovisno o udaljenosti nivelira od letve te razini pomaka u mehanizmu nivelira. Kako bi se izbjegle takve pogreške uslijed krivog mjerenja, potrebno je redovito rektificirati i umjeravati nivelir. Ukoliko u posljednjih godinu dana niste rektificirali Vaš nivelir, preporučamo da nas kontaktirate na broj telefona 040 363 299 ili na mail adresu info@geocentar.com i dogovorite rektifikaciju nivelira. Nakon svake rektifikacije dobivate potvrdu i certifikat o umjeravanju i ispravnosti Vašeg instrumenta.
Optički niveliri se također koriste i za iskolčavanje građevina u vertikalnom smislu. Ukoliko znamo kolika treba biti visinska razlika između dvije točke, možemo jednostavno izračunati koje očitanje na letvi trebamo dobiti da bi visinska razlika bila jednaka projektiranoj. Potom je potrebno postaviti letvu na objekt i podizati/spuštati ga sve dok se očitanje na letvi ne preklopi s onim što smo izračunali da bi trebalo biti.
Ako Vas zanima nivelir čija je cijena povoljna, pogledajte našu ponudu:
Comments are closed