Title Image

Masovno prikupljanje podataka

3D fotogrametrijski model kamenoloma

3D fotogrametrijski model stijena

3D model telekomunikacijskog tornja

3D model stare kuće za potrebe rekonstrukcije

Hibridni (fotogrametrija+LiDAR) model fasade

3D laserski sken crkve

3D sken kulturne baštine

Slider
Razvoj tehnologije izrazito je utjecao i na razvoj geodetskog instrumentarija. Integracije različitih senzora, GNSS pozicioniranje, bespilotne letjelice i SLAM (Simultaneous Localization and Mapping) samo su neke od tehnologija koje su omogućile ekspanziju koncepta poznatog pod nazivom “masovno prikupljanje podataka”. Po prvi je puta omogućeno da se u vrlo kratkom vremenu prikupe iznimno velike količine 3D podataka terena i postojeće infrastrukture. Štoviše, omogućeno je da to odradi netko tko nužno nema mnogo iskustva u geodetskim i inženjerskim poslovima. Zahvaljujući tome, način na koji se doživljavaju prostorni podaci značajno se izmjenio. Uočena je mogućnost iskorištavanja tih podataka za vrlo napredne sustave i procese, kao što su GIS, 3D katastar, BIM, CIM itd. Izrada 3D dokumentacije ima mnoge prednosti u odnosu na tradicionalne prikaze. Osim što pruža daleko potpuniji podatak od standardnih 2D planova, omogućuje jednostavnije planiranje i donošenje odluka, rekonstrukciju i projektiranje, proširenje na sustav potpunog gospodarenja postrojenjem ili objektom (asset management i facility management) te daje jednu vizualnu perspektivu kakvu dosad nije bilo moguće dobiti. Upravo iz navedenih razloga, tehnologije za masovno prikupljanje podataka proširile su se u mnoga područja ljudske djelatnosti. Spomenuti se koncept pretežito temelji na dvije tehnologije: fotogrametrija i lasersko skeniranje (LiDAR).

 

Fotogrametrija
Fotogrametrija je geodetska metoda izmjere koja omogućuje dobivanje 3D koordinata točaka pomoću 2D fotografskih snimki. Radi se o vrlo staroj i dobro poznatoj geodetskoj metodologiji koja je u prošlosti često bila zanemarivana zbog izrazito opsežnih računskih procesa te manualnog posla. Razvojem tehnologije bespilotnih letjelica, kao i sve snažnijih i robusnijih računala i fotogrametrijskih softvera, fotogrametrija je doživjela preporod i postala jedna od najkorištenijih geodetskih metoda. Korištenjem bespilotnih letjelica, proces prikupljanja podatak značajno je pojednostavljen i ubrzan, dok je primjena fotogrametrijskih softvera omogućila rekonstrukciju izrazito velikih 3D modela terena u vrlo kratkom vremenu. Osim bespilotnih letjelica, raste i primjena terestričke fotogrametrije, koja se često koristi u kombinaciji s LiDAR rješenjima. Najveće prednosti fotogrametrije su jednostavnost, dostupnost i vizualna komponenta koju pružaju fotografije.

 

Primjer konfiguracije za aerofotogrametrijsku izmjeru:

 

1. Bespilotna letjelica – Topcon Sirius Pro RTK
2. Kamera – Sony Alpha 6000
3. Fotogrametrijski softver – Agisoft Metashape

 

Lasersko skeniranje (LiDAR)
Metoda laserskog skeniranja, u praksi često zvana LiDAR (Light Detection and Ranging), u primjeni je već dugi niz godina, ali tek je u posljednje vrijeme doživjela naglu ekspanziju. Laserski su skeneri nekada bili izrazito veliki, teški i skupi. Osim toga, nedostatak softvera i dovoljno snažnih računala činio je rad s takvim podacima vrlo ograničenim i dugotrajnim. S godinama su se dimenzije i cijena skenera smanjivale, dok je primjenjivost i brzina rada rasla. Ekspanzija bespilotnih letjelica omogućila je njihovu integraciju sa skenerima, dok su SLAM algoritmi pokrenuli razvoj ručnih mobilnih sustava za kartiranje. Najveće prednosti tehnologije laserskog skeniranja su preciznost, visoka primjenjivost u raznim aplikacijama te jednostavnost rada.

 

Primjer konfiguracije za terestričko lasersko skeniranje:

 

1. Terestrički laserski skener – Faro Focus M70
2. Softver za obradu skeniranih podataka – Faro Scene

 

Primjer konfiguracije za mobilno lasersko skeniranje:

 

1. Mobilni laserski skener – GeoSLAM ZEB-Horizon
2. Softver za obradu skeniranih podataka – GeoSLAM Hub

Proizvodi vezani uz aplikaciju:

Za sve upite i dodatne informacije javite se na broj telefona 040 363 299 ili na mail adresu info@geocentar.com